2013-01-18 20:31:17

Jedino aktivizmom možete mijenjati svijet oko sebe!

KARLO ŠATVAR; NEKADA UČENIK NAŠE ŠKOLE, A DANAS GRADSKI VIJEĆNIK I VELIKI NOGOMETNI NAVIJAČ:

 

Jedino aktivizmom možete mijenjati svijet oko sebe!

 

Uvijek ističem da imamo dvije opcije. Prva je biti pasivni promatrač događanja i dopustiti da drugi odlučuju u naše ime ili se aktivno uključiti i svojim radom malo po malo mijenjati okruženje. *Shvatio sam koliko mi je jezična gimnazija pomogla, jer je lijepo pričati strani jezik na način da možeš reći sve što želiš, otkrio nam je Karlo.

 

Karlo, bivši si učenik naše škole pa možes li nam reći zbog čega si uopće upisao Jezičnu? Je li to bila tvoja volja?

Svakako sam htio upisati gimnaziju, a sistemom eliminacije sam došao do Jezične gimanzije. Danas kada gledam s odmakom mogu reći da sam učinio pravi izbor, jer sam dobio odlično znanje engleskog i solidno znanje njemačkog. Inače nisam previše talentiran za jezike, ali uz puno volje i prije svega vježbe sve se može naučiti.

Koja i kakva sjećanja vežu te uz II. gimnaziju Osijek?

Vežu me prvenstveno sjećanja uz stečena prijateljstva. I dalje sam s dosta njih u redovitom kontaktu, a kolega iz školske klupe mi je bio i kum u svatovima. Također imam lijepe uspomene na profesore koji su bili pristupačni i uvijek spremni pomoći. U gimnazijsko doba često sam bio ljut na njihovu strogoću, no pohađanjem fakulteta shvatio sam kakvi su naši profesori uistinu. To je valjda normalno da ne znaš cijeniti nešto dok ne vidiš drugu stranu. Kada smo išli u osnovnu školu maštali smo o srednjoj, u srednjoj o fakultetu, a onda smo na fakultetu maštali o  povratku u gimnazijske klupe.

Nakon što si 2004. godine maturirao, upisao si Pravni fakultet. Kako je bilo studirati na jednome od, po mišljenju mnogih, najtežih fakulteta?

Pravni fakultet je težak iz razloga što su predmeti opsežni. Onaj tko ne zna štrebati nema što tražiti na Pravu. Rijetko koji ispit se može kvalitetno pripremiti u manje od mjesec dana. No, ono što je loše na Pravu loše je na većini fakulteta, a to je nedostatak praktičnog rada. Većina maturanata Pravo i Ekonomiju stavlja kao alternativne fakultete, a meni je bio prvi izbor.  Pravo je svugdje oko nas. Gotovo svi ljudski odnosi na neki način su regulirani propisima i zbog toga mislim da nisam pogriješio.

Danas si jedan od uspješnijih bivših učenika naše škole i baviš se politikom. Možes li nam otkriti kada je započela ta ljubav i je li predmet politika i gospodarstvo koji si kao i svi ostali učenici naše škole imao u 4. razredu pomogao u razvijanju te ljubavi prema politici?

Po naravi sam takav da nemam mira ni 15 minuta. Danas mlade politika ne zanima. Imaju odbojnost prema njoj. To ne čudi s obzirom što se izdogađalo proteklih nekoliko godina. No uvijek ističem da imamo dvije opcije. Prva je biti pasivni promatrač događanja i dopustiti da drugi odlučuju u naše ime ili se aktivno uključiti i svojim radom malo po malo mijenjati okruženje. Uvijek ću izabrati drugu opciju, a drago mi je da sve više mladih dijeli moje mišljenje. Predmet politika i gospodarstvo samo je učvrstila moj stav i dala mi neka znanja koja su mi kasnije koristila.

Koje je tvoje mišljenje o nastavi politike? Može li se poboljšati i kako te zbog čega je uopće važna u obrazovanju?

To je važan predmet za gimnazijalce, jer se od njih očekuje da budu nositelji razvoja društva. Smatram da bi u sklopu ovog predmeta učenike trebalo upoznati s primjerom uspješnog poduzetnika koji bi im ispričao svoju priču. Na taj način učenici bi lakše shvatili te procese, jer čitajući udžebnik siguran sam da im sve izgleda poprilično imaginarno.  Općenito nam u obrazovanju nedostaje prakse. Od srednje škole do fakulteta.

Gradski si vijećnik, ali i predsjednik mladih jedne političke stranke. Koliko ti sve obveze, vjerojatno mnogobrojne, ostavljaju slobodnog vremena i kako ga popunjavaš? Saznala sam kako si i ti jedan od velikih ljubitelja nogometa.

Sve se stigne uz dobro planiranje vremena. Da, veliki sam navijač Osijeka i hrvatske reprezentacije. To je ljubav od malih nogu. Jedno vrijeme sam bio i predsjednik naviječke skupine Kohorta i mogu reći da mi je to također veliko iskustvo u životu. Mnogi uz navijače vežu huliganizam, a ja sam se trudio to mijenjati.

Jesi li se ikada bavio nogometom ili si ga samo igrao kao dijete na osječkim livadama i igralištima?

Nisam previše talentiran za nogomet, ali volim ga odigrati sa društvom čisto rekreativno. Kad već ne znam igrati, znam navijati, haha.

Jesi li pratio najveću nogometnu manifestaciju, Europsko prvenstvo?

Jesam, a utakmice hrvatske reprezentacije sam gledao uživo u poljskim gradovima Pozananu i Gdansku. Bilo je to odlično iskustvo, ali i odlična zabava.

Kakva je bila atmosfera na stadionu i jesi li imao vremena obići Gdanjsk?

Atmosfera u gradovima i na stadionima je bila odlična.  Lijepo je družiti se s drugim narodima i kroz razgovor (i pokoje pivo da se rasplete jezik) saznati nešto o njihovoj povijesti, kulturi i običajima. Posebice su me dojmili Irci. Oni su nam dosta slični. Ima ih oko 4 milijuna (van granica Irske preko 60 milijuna), većinom su katolici i dugo su se borili za neovisnost. Ovdje sam shvatio koliko mi je jezična gimnazija pomogla, jer je lijepo pričati strani jezik na način da može reći sve što želiš.
Gdansk je lučki grad na obalama Baltičkog mora i ima bogatu povijest, jer je upravo ovdje počeo II. Svjetski rat, ali i pad komunizma krajem devedesetih.  Kroz prošlost ovdje se miješala skandinavska, njemačka, ruska i poljska kultura, a rezultat je multikulturalan i multietnički grad. Toplo preporučam  posjet ovom gradu.

Jesi li zadovoljan pokazanom igrom naših reprezentativaca? Što je moglo biti bolje?

Zadovoljan sam i ponosan na naše igrače. Ostavili su srce na terenu, a to je ono što mi navijači tražimo od njih. Ne možemo biti ljuti na nekoga tko se trudi, a ne uspije. Nažalost po drugi put nam je sreća okrenila leđa na velikim natjecanjima, ali vjerujem da će se uskoro i to promijeniti.

I na kraju, tvoj savjet mladima…

Moj glavni savjet je da shvatite kako učite zbog sebe i svoje budućnosti, a ne zbog roditelja. Također često ističem da nije sve u školi i fakultetu. Treba se uključiti u udruge, sudjelovati na projektima, jer tako stječete znanje koje vam obrazovanje ne može podariti. Hrvatska slijedeće godine pristupa EU, a tamo se dosta pažnje posvećuje neformalnom obrazovanju. Stoga je važno biti aktivan u svim sferema društvenog života, jer jedino aktivizmom možete mijenjati svijet oko sebe...


II. gimnazija Osijek